Prioritet Muzeja na otvorenom „Staro selo Sirogojno“ bio je, u poslednje tri godine, rekonstrukcija krovova na drvenim objektima koji su podlegle zubu vremena. Do sada ih je završeno 16, a u ovoj godini ostalo je da se odradi još šest.
Muzej na otvorenom „Staro selo Sirogojno“ u svom kompleksu ima 50 drvenih objekata kojima su prikazani ne samo arhitektura srpskog sela 19. veka već i način privređivanja i organizacija porodičnog života življa brdsko – planinskih predela dinarske regije. Imajući u vidu da je postavljanje i rekonstrukcija zlatiborskih brvnara u „Starom selu“ počela osamdesetih godina, vreme je uzelo danak pa je drvenim građevinama postala preko potrebna rekonstrukcija i zaštita od propadanja.
“ Moram da istaknem ogromnu zahvalnost Ministarstvu kulture i informisanja koje je naš osnivač i finansira našu ustanovu , koje je prepoznalo važnost i hitnost poslova na krovovima naših objekata. Mi smo do sada u kompleksu prepokrili 16 objekata za tri godine što je ogroman posao imajući u vidu sve procedure koje moramo proći dok stignemo do početka radova, kao i kratku građevinsku sezonu koja je na planini mnogo kraća nego u nekim nižim, toplijim krajevima. Ja sam zadovoljna i dinamikom rada i izvedenim radovima pod nadzorom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture“, priča Svetlana Ćaldović, direktorka Muzeja na otvorenom „Staro selo Sirogojno“.
Inače, nadležno minisatrstvo je iz budžeta za ovu godinu za Muzej izdvojilo 43 miliona , što je u odnosu na prethodne godine više za oko osam miliona dinara. Time je, između ostalog, omogućen nastavak radova na preostalim planiranim objektima.
„Mi smo jako skromni, bez obzira na tu cifru i na druge ustanove kulture, ali nama je to zaista veliki pomak za ono što je neophodno uraditi . Ove godine je u planu šest objekata: mlekari u prvom i drugom domaćinstvu, vajat osobina, pekara i salaš u prvom, kao i zgrada depoa koja je najveća među svim ovim objektima. Nadam se da ćemo ove godine uspeti da odradimo ovih šest objekata.“
Ovaj muzej je svojom zanimljivom postavkom, kao i programima koje tokom godine organizuje za posetioce, postao nadaleko poznat. Dosta domaćih i stranih turista poseti ga tokom godine, a samo u 2019. ih je bilo oko 50 000.
Izvor:zlatiborpress.rs/Mirjana Ranković Luković