ОГЛАСНА ТАБЛА
ФОТО РАЗГЛЕДНИЦА ЗАНИМЉИВОСТИ СРБИЈА

Seme 96 sorti srpskih biljaka od sada u trezoru u Norveškoj

Trezor u kome se, u slučaju izumiranja vrste, čuva oko milion uzoraka biljaka iz oko 190 zemalja sveta na Svalbardu, u Norveškoj, bogatiji je za 96 srpskih domaćih sorti pšenice, raži, ovsa i ječma.

Amabasador Srbije u Norveškoj Dragan Petrović u ime Srbije, prvi put je deponovao seme poljoprivrednih biljaka u Svetski trezor semena na Svalbardu, a ministarka poljoprivrede i hrane Norveške Sandra Bork uručila mu je sertifikat o deponovanju biljaka iz Srbije.

„U istrom trezoru su semena iz Severne i Južne Koreje, Amerike, Sirije, zemalja koje se politički ne gledaju oči u oči. Na ovom mestu su uzorci iz skoro svih zemalja sveta u slučaju da nešto krene naopako, to ne mora samo da bude rat, već i klimatske promene i nemar ili bolest koja napada sadnice“, rekao je ambasador Petrović za Tanjug.

Objasnio je da se uvek iz ovog trezora mogu povući uzorci kako bi se regenerisala vrsta, kao što je urađeno u slučaju Sirije, gde je nacionalna banka gena potpuno uništena u ratu.

„Odabir i proces čuvanja i sušenja semenja je vrlo zahtevan, jer ideja je da ono u trezoru traje više desetina godina i duže“, rekao je Petrović.

Objasnio je da se za deponovanje biljaka maksimalno mora posvetiti pažnja odabiru semena koje će biti deponovano, da li je dobrog roda, da nije napadnuto bolestima i da ne sadrži previše vlage kako bi opstalo toliko dugo.

Dodao je da to nije jednostavan proces, gde će se odabrati seme i staviti u aluminijumsku foliju, već je potrebno mnogo truda i pripreme, te istakao da je upravo taj trud u Srbiji uložio Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada i tim naučnika koji stoje iza tog projekta.

Objasnio je da je počastvovan zbog sertifikata koji mu je uručen, ali da je ambasada, kao i u svim drugim situacijama, predstavnik svoje zemlje u službi građana.

„U bazi se trenutno nalazi preko milion uzoraka, a Srbija je dala 96 semena koja su deponovana od više različitih vrsta pšenice, ječama, ovasa i raži, koji je odabrao naučni tim Instituta iz Novog Sada,“ kazao je on.

Petrović je istakao da su naučni tim, koji je inicijator i realizator ovog projekta, vodile direktorka Instituta za naučno istraživačke poslove dr Ana Marijanović Jeromela i rukovodilac projekta iz Instituta dr Sanja Mikić, koje zbog pandemije nisu prisustvovale deponovanju i dodeli sertifikata.

„Svi su svesni da kada neka zemlja prvi put daje materijal, to je izuzetno važna, ali i nesvakidašnja stvar“, kazao je Petrović i istakao da je sama ceremonija bila „nordijski svedena“.

Ambasador je rekao da je veoma emotivno doživeo dodelu sertifkata, a posebno je istakao ljubaznost domaćina koji, kaže, rade nešto nesvakidašnje za civilizaciju, dodajući da deponovanje semena biljaka u Norveškoj prevazilazi nacionalne okvire.

„Ovo je bilo nestvarno iskustvo. Okoliš u Svalbardu je nestvaran i ništa slično nisam video i iskusio. Veoma je hladno jer su temperature jako niska oko – 11, a pr tom duva jak vear. A od danas sunce neće izlaziti do aprila, maja. Napolju je polu dan trenutno, a za nekoliko nedelja će biti potpuni mrak. Sve te okolnosti dodatno pojačavaju emotivni utisak“, opisao je svoj dožljivaj ambasador.

Dr Sanja Mikić naučnik Instituta u Novom Sadu objasnila je u zjavi za Tanjug da svaka zemlja ima svoju nacionalnu banku gena, a da se na temperaturi od minus 18 rezerve semena iz skoro svih zemalja sveta čuvaju u napuštenom rudniku na Svalbardu.

„Nacionalna banka iz Sirije je potpuno sravnjena sa zemljom u ratu i baš zahvaljujući trezoru u kome se deponuju semena u Norveškoj uspreli su da povrate semena i da sačuvaju ono što su izgubili nesećnim okolnostima. Zapravo na Svalbardu se čuvaju duplikati“, kazala je Mikić.

Objasnila je da je kada je odabir semena iz Srbije u pitanju, struka izabrala reprezentativne sorte semena koje predstavljaju lokalne i autothone sorte i populacije naše zemlje i koje nisu komercijalne već su se u našoj zemlji gajile od davnina.

Kao jedan od glavnih preduslova za izbor semena, Mikić je navela da seme mora da bude zdravo.

„Usredsredili smo se za ove četiri vrste jer je naš istraživački rad vezan za strna žita, što ne znači da u budućnosti neke kolege neće inspirisani ovom inicijativom, odložiti u sa radnji sa resornim ministarstvom Novrveške još neke uzorke“, rekla je Mikić.

Kada je reč o procesu pripreme semena za deponovanje, Mikić objašnjava da je bilo potrebno od septembra do jula prošle godine umnožiti seme kako bi se dobila neophodna količina koja je potebna za Srbiju i za onaj deo koji se deponuje.

Navela je da je za deponovanje potrebno da se seme prebroji, pripremi i spakuje, kao i da se obezbedi neophodna dokumentacija.

„Biljke, čije se seme deponuje se gaje u polju u prirodnim uslovima na isti način kako su gajene stare autothone vrste. Ništa nije bilo gajeno u laboratoriji i veštačkim uslovima, već se pratio prirodni proces“, rekla je Mikić.

Foto:ilustracija

Izvor: Tanjug

Podeli članak

Komentari

НАЈНОВИЈЕ ВЕСТИ

У ритму недеље са Бранком Продановићем (ВИДЕО)

ОГЛАСНА ТАБЛА

Промоција романа „Песма о три света“ Владимира Пиштала

ОГЛАСНА ТАБЛА

Саопштење ГО странке “ Србија-центар“ – Закон о оружју

ОГЛАСНА ТАБЛА

Данас исплата ученичких и студентских кредита и стипендија

ОГЛАСНА ТАБЛА

Cardinal Point у Градском културном центру

ОГЛАСНА ТАБЛА

Одржана 53. смотра рецитатора „Песниче народа мог“ (ВИДЕО)

ОГЛАСНА ТАБЛА

Од понедељка летњи ред вожње

ОГЛАСНА ТАБЛА

Ментално здравље у функцији унапређења образовања

ОГЛАСНА ТАБЛА

Зашто инвестирати у Златибор – 10 бизнис идеја

ОГЛАСНА ТАБЛА