Narodna nošnja u zlatiborskim selima je u pogledu osnovnih karakteristika veoma srodna sa nošnjama jugozapadne Srbije, koja zajedno sa nošnjom užičkog, požeškog, račanskog, moravičkog, delom starovlaškog i podrinjskog kraja pripadaju tipu dinarske nošnje. Međutim, između njih postoje i vidljive razlike, koje se zapažaju u načinu ukrašavanja pojedinih delova odeće, po čemu se moglo znati iz kojeg kraja je koja nošnja.
I devojke i žene nosile su dugačku košulju, dinarskog tipa, šivenu od konopljanog („debelog“ – „težinjavog beza“), zatim od lanenog – „ćetenovog beza“, a za praznike i od polupamučnog („podatkanog“ i „pamučnog beza“) platna.
Od gornjih delova odeće nosio se kratak, crni sukneni jelek „prsluk“ a preko njega beli sukneni „zubun“ dok se ispod pojasa sa prednje strane stavljala uska kecelja „prežina“. Obuvane su crne, vezene čarape i „građeni“ opanci. Devojke su bile očešljane u dve pletenice obavijene oko glave, a praznikom se stavljao plitki crveni „fesić“, dok su oko vrata nošeni nanizi od zlatnog ili srebrnog novca.Zimi je nošena dugačka vunena nabrana suknja, a preko suknenog„prsluka“, ili pak, „grudnjak pamuklije“ oblačio se „gunj“, kratak sukneni haljetak s dugačkim rukavima. Neke žene oblačile su još i dugačku belu suknenu „aljinu“ preko sveg odela. Kao deo mladine i praznične nošnje imućniji ljudi imali su libade i svileni pojas „bojader“. Jedno od osnovnih obeležja ženske nošnje bilo je pokrivanje glave.
Nosio se i nakit od suvih biljnih plodova, najčešće đerdan od „karavilja“, koji kad se navlaži opojno miriše.
MUŠKA NOŠNjA
Obavezni delovi muške nošnje su „košulja“ i „gaće“, zatim raznobojni vuneni „pojas“, posebno obeležje daju „pelengiri“, ili „pelengaće“-vrsta širih gaća od vunene tkanine (pelengiri) ili lanene (pelengaće) bele ili mrke boje. Od gornjih haljetaka nošeni su „zubunić“, ili „gunjić“, zatim „đečerma“, „džamadan“ i „gunj“. Na glavi su nosili crveni fes („ves“) s kićankom, vunenu pletenu crnu kapu „šubaru“, a posle srpsko-turskog rata osamdesetih godina XIX veka sve češće i šajkače. Zimi se oko kape obavijao tkani vuneni šal, a leti je nošen i slamni šešir. Preko spomenutih haljetaka ogrtana je crvena kabanica, koju su ljudi obično nosili kada putuju na konju. Od obuće nošene su čarape, priglavci, nazuvice, „prijesni“, „crveni“ i „građeni opanci“ isto kao i u ženskoj nošnji, još suknene „tozluke“ ili „dokoljenice“.
Ovaj sajt koristi kolačiće koji nam pomažu da poboljšamo Vaše iskustvo na našim web stranicama. Ukoliko nastavite da koristite sajt smatraćemo da se slažete sa korišćenjem kolačića.Ok