Pravoslavni hrišćani danas obeležavaju Mitrovske zadušnice.
Na Zadušnice se u pravoslavnim crkvama služi Sveta liturgija i parastos na kojem sveštenik vinom preliva žito, a posle službe ljudi obilaze groblja.
Na grobovima se pale sveće, a sveštenici obavljaju pojedinačne parastose i čitaju molitve za umre. Ako nije moguće otići na grob pokojnika, njima se služi pomen u crkvi.
Prema učenju Crkve, na Zadušnice se vernici mole u hramovima i na grobljima za pokoj duša umrlih, a čine i milostinju.
Zadušnice uvek padaju u subotu, kada se organizuju i bogosluženja posvećena upokojenima, jer je Hristos dan uoči Vaskrsenja, koje se uvek slavi u nedelju, proveo u grobu.
U crkvi se na Zadušnice pominju i reči Svetog Jovana Zlatoustog, jednog od najvećih bogoslova četvrtog veka hrišćanske propovedi:
„Pomozite pokojnima i pominjite ih. Ne oklevajte da pomognete onima koji su otišli i prinesite vaše molitve za njih“.
OBIČAJI NA ZADUŠNICE
Običaj u Srbiji je da se na zadušnice na groblje odnosi hrana, koja se servira na grobu.
U nekim mestima na grob se iznosi žito, negde se peku kolači od belog brašna, takozvane prosfore, nosi se pita, pecivo.
Na groblje se iznose i kafa, voda, rakija, pivo i vino… U nekim mestima služe se kuvana jaja i pečenje.
Pravilo je da se nosi onoliko sveća koliko se mrtvih pominje.
Veruje se da hranu sa groba ne valja odbiti, jer se smatra za veliki greh i uvredu mrtvima ako bi je neko odbio. Dovoljno je, kažu, da se okusi makar jedan zalogaj, a ne odbijaju se ni nepoznata lica, ako sama priđu grobu. Smatra se za veliki greh i uvredu mrtvima ako bi se neko odbio ili čak oterao od groba.
Ovaj sajt koristi kolačiće koji nam pomažu da poboljšamo Vaše iskustvo na našim web stranicama. Ukoliko nastavite da koristite sajt smatraćemo da se slažete sa korišćenjem kolačića.Ok