Home / FOTO RAZGLEDNICA / Danas je Spasovdan: „Sveti Spase, spasi duše naše“

Danas je Spasovdan: „Sveti Spase, spasi duše naše“

Srpska pravoslavna crkva danas slavi jedan od najvećih praznika – Spasovdan, ili Vaznesenje Gospodnje, po uspomeni na dan kada se Isus Hrist, 40 dana po raspeću javio Apostolima i poslao ih da šire hrišćansku vjeru Novog zavjeta. Evo kako se to opisuje u pravoslavno-crkvenoj literaturi.

Pošto je raspet na Krst i sahranjen u grobnici, nakon tri dana Gospod naš, Isus Hristos vaskrsnu iz mrtvih i javi se svojim učenicima, jedanaestorici svetih apostola. Sa njima je proveo 40 dana ovdje na zemlji poučavajući ih kako da šire Njegovu vjeru i hrišćansko učenje. Kada prođe tih 40 dana, poveo ih je sve sa sobom na Maslinsku Goru i rekao im je:

„Tako je pisano, tako je trebalo biti, da Hristos postrada i da ustane iz mrtvih treći dan i da se propovijeda pokajanje u ime Njegovo i oproštenje grehova po svim narodima, počevši od Jerusalima, a vi ste svjedoci svemu tome. Jer je Jovan krstio vodom, a vi ćete krštavati Duhom Svetim, ne dugo posle ovih dana. I gle, ja ću poslati obećanje Oca Svojega na Vas, a Vi sjedite u gradu Jerusalimu dok se ne obučete u Silu sa visine„.

Ovim riječima On završi razgovor sa njima, blagosilja ih i poče da se uzdiže na nebo, a njih ostavi da sačekaju silazak Duha Svetoga. Apostoli su stajali i nemo gledali za Njim, dok nije sasvim iščezao. Utom im se obratiše Anđeli Božji sa riječima:

„Što stojite i gledate? Kako ste vidjeli da Gospod odlazi na nebo, tako će On opet doći da sudi živima i mrtvima i onda carstvu Njegovom neće biti kraja„.

U znak sjećanja na ovaj događaj naša Crkva slavi Spasovdan, tj. Dan Spasa našeg, Gospoda Isusa Hrista.

Narodna vjerovanja i običaji
Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još od predhrišćanskih vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara. Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom:

“Sveti Spase – spasi duše naše!”

Spasovdan je bio mnogobožački dan praznovanja Glavnog četvrtka u godini. Gromovnik Perun, tukao je, po vjerovanju, gromovima i gradom usjeve, a božanstvo Spas je uz pomoć žitnog klasa u ruci, spasavalo usjeve od tuče.

Spasovdan se slavi i kao krsna slava. Za Spasovdan se obavezno klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. Čobani pripremaju krstiće od ljeskovih grana, pa ih izjutra stavljaju na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadaju ih i na njive s usevima.

Prije Spasovdana nije se okušalo mlijeko od Nove godine. Na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i djeca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.

Vjerska proslava Spasovdana sastojala se u odlasku u Crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku. Posle izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao bogato pripremljen ručak.

Oni koji nisu bili gosti pojedinih domaćinstava, okupljali su se na prostoru ispred crkve i tu nastavili slavlje.

Spasovdan je inače i krsna slava grada Beograda, koji time čuva spomen na taj dan 1403. godine kada ga je despot Stefan Lazarević proglasio srpskom prestonicom, a verski praznik za gradsku slavu.

Spasovdan je kao slava Beograda obnovljena 1993. godine kada je ulicama u centru grada prošla litija prvi put posle 46 godina.

Podeli članak

Komentari

https://matis.rs/